Što me dovelo
Tata mi je imao malu radionicu i ja sam ga gledala kako pravi stolice za tete iz susjedstva. To mi je djelovalo magično. Ne posao — magija.
U školi su me odgovarali. Profesorica je rekla 'šteta tvojih ocjena'. Kao da je dobar zanat sramota.
Što volim
Da na kraju dana imaš stvar. Stol. Stolicu. Policu. Postoji u prostoru, dok ti je tu. Ne osjećaš da si proveo dan brišući mailove.
Miris drveta. Zvuči klišeji ali je istina. Hrast, javor, orah — svaki ima drugačiji miris.
Što mi nitko nije rekao
Da je administracija obrta posao za sebe. Računi, porezi, ponude — pola tjedna ide na to.
Da je fizika tvog tijela ograničena. Leđa, ramena, ruke. Treba se brinuti — vježbati, raditi pauze. Nema vječnog mladog stolara.
Da ćeš naći kupce koji misle da je tvoj rad 'preskup'. To je dio posla — naučiti reći ne.
Što bih promijenila
Ranije bih krenula s vlastitim Instagramom. Vizualni posao bez ozbiljnog društvenog dokaza — sam sebi rušiš cijene.
Savjet 14-godišnjaku
Ne slušaj ljude koji nikad nisu radili rukama kad ti govore da je rad rukama 'manji'. To je obično ljubomora prerušena u savjet.
Ali — provjeri zdravlje leđa i alergije prije nego biraš zanat. Drvo, prašina, lakovi nisu šala.